TIHA VEĆINA SRBIJE ZA NORMALIZACIJU ŽIVOTA! Radun o brojkama sa skupova: Protesti od 15. marta gube putanju
Građani Srbije u subotu su još jednom jasno pokazali svoj stav - da nasilne blokade i samovolja manjine nemaju podršku naroda, o čemu svedoče i zvanične brojke koje je saopštio pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević. Na čak 183 lokacije širom zemlje održani su skupovi pod nazivom "Za Srbe na Kosmetu - građani protiv blokada", kojima je prisustvovalo oko 167.800 ljudi.
Jedinstvo naspram haosa
Bilo je ovo najmasovnije i najrasprostranjenije okupljanje do sada, koje je organizovao Centar za društvenu stabilnost, a poruka sa skupova i ovoga puta je bila više nego jasna: građani žele red, mir i jedinstvo, a ne haos, ucene i paralisanje države.
Nasuprot tome, neprijavljeni protesti blokadera, koji su održani na samo 24 mesta, okupili su svega oko 2.300 ljudi. To znači da je čak 73 puta više građana stalo protiv blokada i podržalo normalno funkcionisanje društva. Ovi podaci nedvosmisleno pokazuju koga narod zaista podržava. Dok manjina pokušava da nametne svoju volju kroz nasilje i opstrukciju, većina bira stabilnost i normalan život.
- Na nekoliko lokacija bilo je pojedinačnih incidenata i privedeno 19 lica, ali na javnim okupljanjima nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Nije bilo povređenih građana ni policijskih službenika - izjavio je Radosavljević.
On je rekao i da je u Bogatiću tokom neprijavljenog skupa došlo do pokušaja probijanja kordona policije, u Novom Sadu je kamenovan autobus, a da je postavkom kordona policije na nekoliko lokacija sprečen konflikt između učesnika javnih okupljanja.
Konfuzija i podele
Politički analitičar Branko Radun ocenjuje za Kurir da su ove brojke samo pokazatelj onoga što je trenutno činjenično stanje, a to je da sasvim sigurno postoji tiha većina Srbije koja je protiv blokada, politički je heterogena i nije nužno za vlast.
- Protesti su imali kulminaciju 15. marta i od tada gube putanju. Zavladala je konfuzija i pojavile su se sve ozbiljnije podele između studenata blokadera i opozicije oko toga ko će nad kim da bude dominantan, a neki među njima su krenuli i u radikalnije akcije. Sve je to znatno smanjilo podršku i dovelo do ovih brojki o okupljanjima. Javio se otpor svemu tome čak i kod ljudi koji nisu za vlast. Mnogi koji nisu za vlast su protiv ovih blokada. Postoje i ta treća grupacija ljudi koji su politički neutralni, nisu ni za vladajuću strukturu ni za proteste, ali osećaju da im blokade nanose štetu - objašnjava Radun.